Registar besplatne pravne pomoći
Vijesti

WIGEMARK PITAO BH POLITIČARE: GDJE ŽELITE DA BIH BUDE 2020. GODINE?

Predstavnici međunarodne zajednice danas su u obraćanju na konferenciji povodom promocije knjige ‘Vizija 2020: Reforme u Bosni i Hercegovini – put ka evropskoj budućnosti’ istakli značaj reformskog procesa u BiH, ostavljanja političkih nesuglasica postrani, te ponovili da naša zemlja ima međunarodnu podršku na svom evroatlantskom putu.

Ambasadorica Sjedinjenih Američkih Država u BiH Maureen Cormack na današnjoj konferenciji u Sarajevu istakla je da je važno fokusirati se na konkretne korake i šira pitanja reformi, dodavši da spomenuta knjiga pomaže da se pogleda šira slika o tome kako se može pomoći BiH na njenom evropskom putu i njenim reformskim procesima.

U obraćanju je ukazala na nekoliko velikih promjena koje se očekuju u BiH u sljedećih nekoliko mjeseci, a to su kratkoročna ekonomska reforma, odnosno porez na akcize te istakla značaj stranih investicija.

Kazala je da je transformacija iz socijalističke u tržišnu ekonomiju teška, posebno kada je uz tu tranziciju bio i rat.

– Međutim, unutar poslovne zajednice u BiH poduzetnici i mladi ljudi razmišljaju o svojoj ekonomskoj budućnosti i postoji stvarna želja da se uspostavi klima koja će ići u prilog inovativnom razmišljanju, preuzimanju rizika i investicijama – rekla je američka amasadorica, dodajući da se ovi procesi trebaju olakšati poduzetnicima.

Naglasila je da, iako su sve reforme važne, nijedna neće biti uspješna ukoliko se prvo ne provedu reforme koje će ojačati vladavinu prava te ukoliko se ne suzbije korupcija i ne uspostavi inkluzivan obrazovni sistem.

Posebno je ukazala na značaj izbornih reformi pred izbore sljedeće godine te istakla da je odgovornost svih političkih stranaka da rade u duhu dijaloga i kompromisa  da bi usvojili amandmane koji će približiti BiH evropskim standardima.

– Ove reforme neće biti lake, ali su preduvjet za budući napredak evroalantskog puta BiH i od suštinske su važnosti za sigurnost i prosperitet zemlje – kazala je Cormack.

Poručila je da će SAD, kao i uvijek, podržati one koji su spremni da preduzmu prve neophodne reforme.

Prisutnim se obratio i šef Delegacije Evropske unije i specijalni predstavnik EU u BiH ambasador Lars-Gunnar Wigemark koji je rekao da je međunarodna zajednica usklađena u smislu potrebe da BiH nastavi sa svojim reformama.

Za knjigu ‘Vizija 2020: Reforme u BiH – put ka evropskoj budućnosti’ rekao je da predstavlja dobru priliku za razgovor o postignućima i lekcijama iz protekle tri godine te da je to dokument o tome kako je došlo do reformske agende 2014. i 2015. godine.

Napomenuo je da je reformska agenda u jednom važnom pitanju već postigla veliki rezultat, a to je činjenica da je uspjela ponovo staviti BiH na put ka EU.

– Prvi put u poslijeratnoj historiji BiH socioekonomske reforme došle su u centar pažnje lokalnih i međunarodnih nastojanja na reformama. Nije bilo diskusije o ustavnim i etničkim pitanjima ovaj put – istakao je Wigemark.

Međutim, napomenuo je da što strukturalne reforme budu uspješnije bit će više otpora od institucionaliziranih postojećih interesa te da se ne treba iznenaditi što se pojavljuju prepreke restrukturiranju, ne samo ekonomije već i cijele zemlje.

– Reforme nikada nisu lake, mijenjanje fundamentalne strukture bh. ekonomije zahtijeva i vrijeme i ustrajnost, ali postoje izvjesne pozitivne rane naznake – kazao je pojasnivši da se radi o tome da je nezaposlenost smanjena s 25 prošle godine na 20 posto ove godine, a da je iznosila 28 procenata na početku procesa reformi. 

Pozvao je sve političare u BiH da dobro odvagaju dugoročne interese zemlje u odnosu na kratkoročne političke poene te im uputio pitanje koje ih poziva da razmisle gdje žele da BiH bude 2020. godine, u sljedećem mandatu.

Ambasador Velike Britanije u BiH Edward Ferguson podsjetio je da je reformski proces u BiH bio ‘zaglavljen’ te je ukratko predstavio što je dosada postignuto i koji su izazovi koji predstoje i načine na koje ih prevazići.

Kako je rekao, jedna od važnih stvari jeste ta da je politika ostavljena postrani, obnovljena je saradnja  različitih nivoa vlasti, odnosno državnog i entitetskih, što je preživjelo i politička previranja.

Također je ukazao na to da je ostvaren solidan progres u drugim sektorima kao što su finansijski i bankarski te u oblasti tržišta rada i zakonima o tržištu rada.

– Međutim, nadali smo se da će biti više postignuto dosada, ali nije. Ne možemo se sada zastaviti – poručio je britanski ambasador, uz zaključak da je, da bismo krenuli dalje, bitno vratiti se na suštinu Reformske agende, a to je rebalans ekonomije BiH kako bi postala održiva.

Ambasadorica Savezne Republike Njemačke u BiH Christiane Hohmann istakla je da ukoliko zaista nisu napravljeni konkretni koraci kako bi bila realizirana jedna vizija, onda ta vizija nikada neće postati stvarnost, što ima veze s naslovom danas predstavljene knjige.

– Svi moramo imati viziju, staviti je na papir i učiniti je javno dostupnom – dodala je, uz napomenu da ako se ne definira šta je potrebno raditi i ako se ne privuku ljudi da zajedno rade na viziji, ništa se neće ni desiti.

Za Reformsku agendu kazala je da je, na neki način, prijevod vizije, nešto što govori da je BiH dugo bila zaglavljena u političkoj blokadi i previranju, koja je ipak prevladana i koraci naprijed su napravljeni.

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić je u izlaganju tokom panela ‘Reformska agenda: Gdje smo danas i koji su naredni koraci?’ kazao da je BiH zadržala relativan fokus na reformama, bez obzira na to što je prerano krenula predizborna trka te da postoje mogućnosti za nastavak reformi.

– Posljednje dvije-tri godine intenzivno smo se bavili reformama i vlada je bila potpuno okupirana tim temama, tako da su određeni rezultati postignuti – rekao je federalni premijer.

Pojasnio je da je najviše postignuto u prvom poglavlju Reformske agende u vezi s porezima, finansijama i fiskalnom politikom, prilično mnogo toga je postignuto i na tržištu rada, dok je relativno manji uspjeh postignut u poslovnom okruženju, za koje  je najavio veće aktivnosti.

Također, dodao je, predstoji i borba protiv sive ekonomije.

U pogledu aktivnosti u narednoj godini istakao je da bismo prioritet dali ključnim reformskim zakonima kao što su zakoni o doprinosima i dohotku te koncesijama, zakonima o šumama i socijalnim zakonima, a prije svega Zakonu o PIO-i i Zakonu o boračkoj populaciji.

– Naša intencija je da PIO i boračku populaciju “smirimo” tako da u narednom periodu od pet do 10 godina imamo socijalni mir da bismo radili na nekim drugim, intenzivnijim reformama – kazao je Novalić.

Napomenuo je da će fokus biti i na infrastrukturnim radovima koji bi doprinijeli ekonomskom rastu, a radi se o energetskim projektima za koje su sve tehničke pripreme obavljene, zatim infrastrukturnim projektima koji zavise od akciza te onima koji ne zavise od njih, kao što su brze ceste.

– Sve ovo bi trebalo da djeluje pozitivno na podršku ekonomskom rastu te održavanju dosadašnje dinamike – smatra premijer FBiH.

Ukazao je na značaj još jedne bitne stvari, a to je vladavina prava, odnosno borba protiv korupcije, za koju je izrazio nadu da će do kraja godina početi zaista efektivno početi provoditi programe.

Zaključio je da je prvi i najvažniji prioritet zadržavanje fokusa na reformama u bh. društvu, što nije lak zadatak, zatim održavanje ‘vrućeg’ režima na putu ka NATO-u i EU te pronalazak motora ubrzanog rasta bh. društva.

Osim toga, istakao je da je prioritet također zadržavanje međunarodne podrške na evropskom putu BiH kao i finansijske i tehničke pomoći pri približavanju naše zemlje standardima EU.

Zamjenica premijera FBiH i ministrica finansija Jelka Milićević istakla je da se reformski put, koji ne traje četiri godine, već mnogo više, mora nastaviti i da mora biti osnova za daljnji društveni i ekonomski razvoj FBiH.

Napomenula je da su osnovni ciljevi s čijom su realizacijom krenuli odmah na početku mandata, između ostalih, bili obuzdavanje rasta javne potrošnje, poboljšavanje naplate javnih prihoda, odgovorno upravljanje javnim dugom te rješavanje nagomilanih obveza i akumuliranog deficita.

Poručila je da je snažan prioritet vlasti u BiH nastavljanje stvaranja uvjeta i klime za razvoj stabilnog poduzetništva koje će generirati gospodarski rast, u kojem će glavni nositelj aktivnosti biti tržište, a ne država.

– Naša je zadaća učiniti sve što se može da bismo taj put olakšali. Aktivnosti donose dobre rezultate, ali ih je potrebno dalje širiti i razvijati – kazala je Milićević.

Kao predstojeće projekte za koje se nada da će dati svoj doprinos novom poduzetništvu, novom zapošljavanju i novom gospodarskom rastu, najavila je elimininaciju parafiskalnih nameta, olakšanje registracije gospodarskih subjekata te formatizaciju i digitalizaciju poslovanja.

Izvor: hayat.ba